dusic

Ovogodišnji laureati bili su: posthumno prvi predsjednik Međunarodnog tribunala za ratne zločine u Hagu – Antonio Cassese, posljednji predsjednik Haškog tribunala Carmel Agius, ratni reporter CNN-a Brent Sadler koji je napravio prvi izvještaj iz opkoljenog Mostara, poslanik njemačkog Bundestaga Josip Juratović i direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović. U pismu zahvale porodica Cassese je Centru za mir i direktoru Safetu Oručeviću napisala kako su počastvovani i duboko zahvalni zbog priznanja Antoniovom sjećanju. – Važno je da se njegovo životno djelo, njegova vjera u pravosuđe i međunarodno pravo, kao i njegov rad na uspostavi MKSJ (koji je definiran kao revolucionarni) pamti i održava na životu, naveli su iz Casseseove porodice u pismu. https://youtu.be/GCKmjFLLFlk Carmel Agius je u svom obraćanju rekao kako se danas odaje priznanje Haškom tribunalu za doprinos miru i pravdi, te uputio poruku direktoru Centra za mir Safetu Oručeviću: – Nije lako boriti se za pravdu. Za to je potrebna, prije svega, vjera u pravdu, otvorenost, liderstvo i velika posvećenost. Danas, dajući nagradu Haškom tribunalu, Vi gospodine direktore pokazujete ne samo da vjerujete u pravdu i u napore Tribunala, nego šaljete poruku drugima, koji još nisu vidjeli svjetlost, da je moguće postići pravdu. Put do mira je put pravde. Vi nosite baklju, osvjetljavate taj put i ja vam se na tome zahvaljujem. https://youtu.be/d25Sh-dUtiU Ratni reporter CNN-a Brent Sadler koji je napravio prvi izvještaj iz opkoljenog Mostara, u svom govoru je poručio: – Ja kao ratni reporter koji je izvještavao iz podijeljenih društava, uništenih ekonomija, iz vrlo teških situacija, znam da je nekim ljudima vrlo teško da shvate pojam pomirenja, a to je potvrdio i gospodin Agius”, kazao je Sadler na početku svog obraćanja. – Međutim, mislim da nam Selmina (op.a. Handžar) priča može služiti kao ohrabrenje. Ona je jedna iznimna žrtva rata koja se sa puno hrabrosti i sa puno emocija nosi sa posljedicama. Zbog toga je ljudima sigurno puno teže ignorisati njen poziv na pomirenje i mir”, naveo je Sadler. https://youtu.be/yS-hEVg9j4I Josip Juratović je poručio kako je ovo priznanje svim onima koji se nisu prilagodili populistima i kapitalizirali žrtve već su svakodnevno neprimjetnim gestama čine sve da nikada više ne dođe do novih žrtava, da ljubav nadjačana mržnju i da se pod ovim nebom nikad ne ugasi svjetlost dostojanstva. – Nekoć je neko rekao, bolje biti častan čovjek nego heroj jer heroj je čovjek samo na trenutak a častan čovjek cijeli život, poručio je Juratović. https://youtu.be/dzT8zI-hidU Zijad Bećirović je u svom govoru ocijenio kako su se na manifestaciji okupili ljudi koji grade bolju budućnost. – Imali smo primjer dva čovjeka koji su heroji ovoga vremena, to je makedonski premijer Zoran Zaev i grčki premijer Tsipras. Imali smo crnogorskog premijera čija je država nedavno ušla u NATO. NATO nije zbog rata nego upravo zbog mira, da dovede do prevencije bilo kakvih konflikata. Imamo tu premijera BiH, Denisa Zvizdića koji isto tako hrabrim koracima svoju zemlju vodi ka euroatlanskim integracijama, rekao je Bećirović.

U prelijepom ambijentu bašte Koski Mehmed-pašine džamije u Mostaru preksinoć su dodijeljene međunarodne nagrade „Mostar Peace Connection“ istaknutim pojedincima za doprinos miru i uspostavi povjerenja i saradnje među ljudima na području cijele regije. Ovogodišnji laureati su: Robert Gelbard, Christiaan Poortman, Jeremy Bowen, posthumno bivši poljski predsjednik i humanista svijeta Tadeusz Mazowiecki, te nešto ranije 2017. nagradu je primio i bivši predsjednik republike Hrvatske Stjepan Mesić, dok je krajem 2017. godine nagradu dobio i bivši tužilac Tribunala u Haagu, Kenneth Scott. “Raditi na miru i pomirenju nekada je puno teže nego čak i ratovati. Bol pomirenja je nekada puno jača i veća od svih bolova u ratu. Ali naša generacija je dužna istrpiti tu bol, za dobro novih generacija“, kazao je u uvodnom obraćanju direktor centra za i multietničku saradnju Safet Oručević. “Rušenjem veličanstvenog Starog mosta u Mostaru rušioci BiH su željeli ostaviti vijekovnu mržnju među građanima i narodima. Zato sam danas iskreno ponosan što nisam dozvolio njegovu izgradnju bez učešća svih naroda i svih institucija nakon potpisivanja mira, sretan što smo napravili globalno partnerstvo sa Svjetskom bankom i UNESCO-om i dobili podršku svih zemalja svijeta, najvažnijih institucija i pojedinaca koji brinu o svjetskoj kulturnoj baštini”, kazao je Oručević. U ime bivšeg predsjednika Poljske nagradu je preuzeo njegov sin, Wojciech Mazowiecki koji se zahvalio za priznanje koje je njegov otac dobio za zasluge za njegovu misiju i borbu za mir u BiH. On je rekao kako je njegov otac bio čovjek dijaloga koji je uvijek je težio pomirenju, ali ne po svaku cijenu. “Govorio je da politika ne mora biti zlo i činio je sve da to dokaže. Dolazio je na na ove prostore u trenucima kada je dijalog bio nezamisliv i kada su kršena sva ljudska prava“, rekao je Wojciech Mazowiecki. Dodao je i da Tadeusz Mazowiecki nije bio naivan političar, te da je srebreničku tragediju doživio kao vlastiti poraz. „Nije se pomirio sa bespomoćnošću i nemoći Evrope i svijeta, sa tolerisanjem agresije i katastrofom naših vrijednosti. Podnio je ostavku na poziciji specijalnog izvjestitelja UN-a, koju je vršio tri godine. Bio je to krik očaja, ali efikasniji nego nastavak misije“, poručio je Mazowiecki. Nagradu je primio i Robert Gelbard, američki diplomata i bivši specijalni izaslanik američkog predsjednika Bila Clintona za Balkan, a uručio mu Safet Oručević kazaši da je Gelbard mnogo zadužio državu BIH u borbi za istinu pravdu i mir. Gelbard je u svom govoru istaknuo je 1998. godine Stari most gledao kao simbol jedinstva i ujedinjenosti, te da je tokom rada u BiH upoznao ljude koji su također željeli da rade na razvijanju jedinstva i pomirenja i da je jedna od najvažnijih takvih osoba bio gradonačelnik Mostara Oručević. “Kada me je predsjednik Clinton zamolio da zamjenim Richarda Holbrooke i budem njegov lični predstavnik za zemlje ove regije ja sam već tada iskusio nekoliko ratova u različitim regijama, međutim kao i građani SAD-a nikada nismo mogli vjerovati da se onakav rat može desiti u Evropi“, naveo je Gelbard. On je rekao da su mir i pomirenje važni kao prvi koraci i neophodni ali i nedovoljni uvjeti, jer nakon toga ljudi žele i zaslužuju više, prosperiet i izgradnju vladavine prava. “Ja sam prije ove večere imao zadovoljstvo da kratko razgovaram sa premijerima BiH i Makedonije, imao sam priliku da čujem njihove lične želje i aspiracije da BIH i Makedonija brzo krenu putem euroatlanskih integracija. Prvi koraci na tome putu su već učinjeni a Cenar za mir i multietničku saradnju je vrlo važan u tome procesu. Vrlo sam ponosan što sam imo priliku sarađivati Crnom Gorom u njihovim naporima da postan član NATO saveza, a to je ono zašto se Makedonija i BiH pripremaju u narednom periodu“, kazao je Gelbard. Uz riječi da bez njega ne bi bilo projekta Stari most – spomenik mir Oručević je najavio i Christiaana Poortmana, bivšeg direktora Svjetske banke. Poortman se u svom obraćanju prisjetio da je 1998.godine održana donataroska konferencija u Briselu za izgradnju Starog mosta koju su organizovali Evropska komisija i Svjetska banka. “Zbog svih tenzija koje su postojale dogovor je bilo vrlo teško postići, međutim unatoč svemu projekat je pokrenut 1999. godine i došlo je do otvaranja mosta 2004.godine. Moram priznati da stvari nisu lako izgledale ni sa strane Svjetske banke. Bilo je i otpora da se finansira tako nešto ali i mišljenja da će izgradnja pomiranje pozitivno uticati i na ekonomski oporavak zemlje”, rekao je Poortman. On je dodao da služi na čast građanima Mostara i gospodinu Oručeviću što su priliku za obnovu iskoristili i okrenuli je u potpunu revitalizaciju ovog grada i zemlje. “Možemo mi skupa uraditi puno razvojnih projekata, ali projekat obnove Starog mosta je ono po čemu ćemo biti zapamćeni”, rekao je Poortman. Posebno emotivna dodjela nagrade je bila ona Jeremy Bowenu, reporteru BBC-a, koju je uručio mostarski komandant Esad Humo glavni sagovornik Bowenovog dokumentarca iz 1993. “Unfinished Bussines”, koji se u ratu se borio za mir u Mostaru, a danas u ime misije OSCE-a čuva mir u Ukrajini. Bowen je rekao kako je na današnji dan prije 24 godine bio na putu od Sarajeva prema Mostaru, u koji je došao pješice preko Jablanice. “Tada sam bio jako ljut, jer je to bio evropski rat, ljut što moja zemlja i druge zemlje ne čine apsolutno ništa da riješe stvar. Bio sam jako posvećen tome da ispistam šta se doista dešava, da to zabilježim, tako da ljudi sada ne mogu reći da nisu znali šta se dešavalo”, rekao je Bowen. Ističe da su za njega jako bitna bila svjedočenja pred Haškim tribunalom “Kao ratni reporter nailazite na trenutke kada je najgore u životu i ja zbog toga prije svega mislim da nam je u obavezi dokazati istinu. Za mene je bilo jako važno da svjedočim pred Haškim tribunalom jer su novinarski izvještaji koje smo radili bili dio dokaznog materijala protiv ljudi koji su optuženi za ratne zločine. To je doprinijelo tome da ja osjećam da je vrijedilo ovdje doći u ratu, i vidjeti kako su ljudi preživljavali i kako su se nosili sa užasnim uslovima”, kazao je Bowen. Međunarodna

Centar za mir i multieničku saradnju Mostar, na 12. godišnjicu obnove Starog mosta dodijelio je i međunarodnu nagradu Mostar Peace Connection. Dobitnici nagrada su i bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, postratni evropski administratori Mostara Sir Martin Garrod, Hans Koschnick i Ricard Perez Casado, bivši generalni direktor UNESCO-a Federico Mayor Zaragoza, te glavni tužilac Tribunala u Haagu Serge Brammertz. Nagrade Mimar mira ovom prilikom su preuzeli i ovogodišnji dobitnici, Senad Hadžifejzović, Vahid Halilhodžić i Sergio Šotrić. Prijateljima Mostara iz cijelog svijeta nagrade je uručio direktor Centra za mir i multietničku saradnju Mostar, Safet Oručević. Naglasio je kako Centar želi odati priznanje svima koji su još prije mnogo godina podržali priliku da vrate mir u Mostar i cijelu BiH.  „Raditi na miru i pomirenju, nekad je puno teže nego čak i ratovati. Bol pomirenja je nekad puno jača i veća od svih bolova u ratu. Ali naša generacija je dužna istrpiti tu bol, za dobro novih generacija. I danas su mnoge rane otvorene, mnoge žrtve čekaju pravdu. Ali, uprkos svemu, mi nemamo pravo da zastanemo u procesima pomirenja, nemamo pravo vratiti se unazad jer bi to bio put u novu tragediju za sve naše narode“ – istakao je Safet Oručević, direktor Centra za mir i multietničku saradnju Mostar. Claude Chirac, kćerka bivšeg predsjednika Francuske Jacquesa Chiraca, preuzela je nagradu. Pročitala je pismo svog oca i njegovu čestitku Centru za mir za uloženi trud na očuvanju mira. „Stari most mora pronaći svoju simboličnu stranu luka koji približava narode koji zajedno cine BiH. Jedinstvenu BiH koja zauzima svoje mjesto u regiji i kojoj Evropa treba pruziti ruku. BiH je stoljećima bila primjer tolerancije u raznolikosti. Ona moze i treba to ponovo postati. To je bila njena proslost, ubijeđen sam da je to i njena budućnost. Ubijeđen sam da je to i budućnost cijele Evrope“ – poručila je Claude Chirac, kćerka bivšeg predsjednika Francuske Jacquesa Chiraca. Dobitnik nagrade je i bivši direktor UNESCO-a, Federico Mayor Zaragoza. On se obratio putem video poruke. „Stari most je najprestižnije naslijeđe koje morate svi čuvati kao simbol mira i saradnje i dobrosusjedstva. Mi smo ovdje da danas više nego ikad ojačamo naše napore na izgradnji mira i stvarno vjerujemo da su svi ljudi jednaki“ – poručio je Federico Mayor Zaragoza. Nagradu za posthumne laureate Hansa Koschnika i sir Martina Garroda preuzeli su predstavnici grada Bremena i kćerke sir Martina Garroda. Iz Centra za mir obrazložili su kako su ovi evropski upravitelji za Mostar svoj životni vijek posvetili izgradnji mira. „Za našeg oca vi nikada niste bili samo narod koji živi u nekoj dalekoj zemlji, nikada niste bili neka mala zemlja za koju je čulo malo ljudi, nikada niste bili samo zemlja rastrgana ratom. Vi ste tada bili i sada jeste ljudi“ – istakla je kćerka sir Martina Garroda. Bivši evropski upravitelj Mostara Ricard Perez Casado, naglasio je kako je iza nas dvadeset godina zajedničke nade, nade u mir i suživot. „Smatram da nagrada koja mi se dodjeljuje nije lična. To je prvenstveno priznanje Mostaraca i Mostarki i njihovoj predanosti da ponovo izgrade suživot. Priznanje je to i onima koji su došli sa svih strana, naročito iz Evrope kako bi spriječili prekid neprijateljstva“ – rekao je Ricard Perez Casado, bivši evropski upravitelj za Mostar. Glavni haški tužitelj Serge Brammertz istakao je kako se i na ovaj način potvrđuje predanost miru. „Multietničnost je uništena u ratu, ali je ponovo izgrađana uz pomoć svih. Tribunal će uskoro zatvoriti svoja vrata. Postigli smo važne rezultate, ali smo mogli postići više. Računamo na državna tužilaštva da preuzmu ovaj važan posao. Nisu samo žrtve koje trebaju pravdu. Nadamo se da će sljedeće generacije biti drugačije, da ćemo im u nasljedstvo ostaviti mir i pomirenje“ – poručio je Brammertz. Dodijeljene su i preostale tri ovogodišnje nagrade Mimar mira. Dobitnici su Vahid Halilhodžić, Senad Hadžifejtović i Sergio Šotrić. „Bojim se da neće samo politika napraviti mir u ovome gradu. Treba uključiti šire društvo. Ja znam da u ovom gradu postoji mnogo ljudi sa sve tri strane koji žele taj mir, mi smo osuđeni da živimo skupa. Ima i mnogo onih koji to ne žele. Gospodo, na vama političarima je da radite na tome. Jer ako se riješi Mostar, riješit će se i mnoge druge stvari u Bosni i Hercegovini, a i šire“ – istakao je Vahid Halilhodžić, dobitnik nagrade Mimar mira. Šotrić je naglasio kako je ovo poticaj i obaveza da nastavi djelovati na pomirenju građana u ovom gradu. Ovogodišnja manifestacija u znak obnove Starog mosta završena je baljkadom i skokom sa Starog mosta. https://youtu.be/2jUwt5WXsw0 Mostar nije zaboravio Pavarottija i novinare RAI UNO Nekoliko dana ranije, 14. jula 2106. godine, na manifestaciji pod sloganom “Mostar ne zaboravlja svoje prijatelje” i uz prigodan program Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara dodijelio je nagradu “Mostar Peace Connection” posthumno Lucianu Pavarottiju i trojici italijanskih novinara RAI UNO koji su poginuli u Mostaru (Marko Lučeta, Alessandro Otu i Dario Di Anđelo). Nagrade je uručio direktor Centra za mir Safet Oručević. Nagradu u ime Luciana Pavarottija preuzela je njegova supruga Nicoletta Mantovani. ”Moj suprug je kao dijete izašao iz Drugog svjetskog rata i jedina utjeha mu je bila muzika. Otuda i njegova želja da napravi centar za mlade. Smatrao je da će muzika pomoći mladima da zaborave strahote rata. Muzika je univerzalni jezik koji ujedinjuje. Vratiti se u Mostar nakon gotovo 20 godina i vidjeti da Centar funkcioniše dokaz je da je ideja Lućana Pavarotija bila prava i na pravom mjestu. Nagrada Centra za mir i multietničku saradnju dokaz je velike prijateljske veze između građana Mostara i Luciana Pavarottija”, poručila je Mantovani. Novinari televizije RAI UNO – bili su prva strana novinarska ekipa koja ušla u ratom zahvaćeni Mostar. Poginuli su zajedno na tom časnom zadatku, 28. januara 1993. godine. “Između Luciana Pavarottia i ubijenih italijanskih novinara u Mostaru postoji posebna veza – ljubav prema istini. Istina se najbolje vidi u onima koji su nevini a to su djeca”, istaknuo je u svome obraćanju prilikom preuzimanja nagrade “Mostar Peace Connection” trojici poginulih italijanskih novinara ambasador ove zemlje u BiH Ruger