U prelijepom ambijentu bašte Koski Mehmed-pašine džamije u Mostaru preksinoć su dodijeljene međunarodne nagrade „Mostar Peace Connection“ istaknutim pojedincima za doprinos miru i uspostavi povjerenja i saradnje među ljudima na području cijele regije. Ovogodišnji laureati su: Robert Gelbard, Christiaan Poortman, Jeremy Bowen, posthumno bivši poljski predsjednik i humanista svijeta Tadeusz Mazowiecki, te nešto ranije 2017. nagradu je primio i bivši predsjednik republike Hrvatske Stjepan Mesić, dok je krajem 2017. godine nagradu dobio i bivši tužilac Tribunala u Haagu, Kenneth Scott. “Raditi na miru i pomirenju nekada je puno teže nego čak i ratovati. Bol pomirenja je nekada puno jača i veća od svih bolova u ratu. Ali naša generacija je dužna istrpiti tu bol, za dobro novih generacija“, kazao je u uvodnom obraćanju direktor centra za i multietničku saradnju Safet Oručević. “Rušenjem veličanstvenog Starog mosta u Mostaru rušioci BiH su željeli ostaviti vijekovnu mržnju među građanima i narodima. Zato sam danas iskreno ponosan što nisam dozvolio njegovu izgradnju bez učešća svih naroda i svih institucija nakon potpisivanja mira, sretan što smo napravili globalno partnerstvo sa Svjetskom bankom i UNESCO-om i dobili podršku svih zemalja svijeta, najvažnijih institucija i pojedinaca koji brinu o svjetskoj kulturnoj baštini”, kazao je Oručević. U ime bivšeg predsjednika Poljske nagradu je preuzeo njegov sin, Wojciech Mazowiecki koji se zahvalio za priznanje koje je njegov otac dobio za zasluge za njegovu misiju i borbu za mir u BiH. On je rekao kako je njegov otac bio čovjek dijaloga koji je uvijek je težio pomirenju, ali ne po svaku cijenu. “Govorio je da politika ne mora biti zlo i činio je sve da to dokaže. Dolazio je na na ove prostore u trenucima kada je dijalog bio nezamisliv i kada su kršena sva ljudska prava“, rekao je Wojciech Mazowiecki. Dodao je i da Tadeusz Mazowiecki nije bio naivan političar, te da je srebreničku tragediju doživio kao vlastiti poraz. „Nije se pomirio sa bespomoćnošću i nemoći Evrope i svijeta, sa tolerisanjem agresije i katastrofom naših vrijednosti. Podnio je ostavku na poziciji specijalnog izvjestitelja UN-a, koju je vršio tri godine. Bio je to krik očaja, ali efikasniji nego nastavak misije“, poručio je Mazowiecki. Nagradu je primio i Robert Gelbard, američki diplomata i bivši specijalni izaslanik američkog predsjednika Bila Clintona za Balkan, a uručio mu Safet Oručević kazaši da je Gelbard mnogo zadužio državu BIH u borbi za istinu pravdu i mir. Gelbard je u svom govoru istaknuo je 1998. godine Stari most gledao kao simbol jedinstva i ujedinjenosti, te da je tokom rada u BiH upoznao ljude koji su također željeli da rade na razvijanju jedinstva i pomirenja i da je jedna od najvažnijih takvih osoba bio gradonačelnik Mostara Oručević. “Kada me je predsjednik Clinton zamolio da zamjenim Richarda Holbrooke i budem njegov lični predstavnik za zemlje ove regije ja sam već tada iskusio nekoliko ratova u različitim regijama, međutim kao i građani SAD-a nikada nismo mogli vjerovati da se onakav rat može desiti u Evropi“, naveo je Gelbard. On je rekao da su mir i pomirenje važni kao prvi koraci i neophodni ali i nedovoljni uvjeti, jer nakon toga ljudi žele i zaslužuju više, prosperiet i izgradnju vladavine prava. “Ja sam prije ove večere imao zadovoljstvo da kratko razgovaram sa premijerima BiH i Makedonije, imao sam priliku da čujem njihove lične želje i aspiracije da BIH i Makedonija brzo krenu putem euroatlanskih integracija. Prvi koraci na tome putu su već učinjeni a Cenar za mir i multietničku saradnju je vrlo važan u tome procesu. Vrlo sam ponosan što sam imo priliku sarađivati Crnom Gorom u njihovim naporima da postan član NATO saveza, a to je ono zašto se Makedonija i BiH pripremaju u narednom periodu“, kazao je Gelbard. Uz riječi da bez njega ne bi bilo projekta Stari most – spomenik mir Oručević je najavio i Christiaana Poortmana, bivšeg direktora Svjetske banke. Poortman se u svom obraćanju prisjetio da je 1998.godine održana donataroska konferencija u Briselu za izgradnju Starog mosta koju su organizovali Evropska komisija i Svjetska banka. “Zbog svih tenzija koje su postojale dogovor je bilo vrlo teško postići, međutim unatoč svemu projekat je pokrenut 1999. godine i došlo je do otvaranja mosta 2004.godine. Moram priznati da stvari nisu lako izgledale ni sa strane Svjetske banke. Bilo je i otpora da se finansira tako nešto ali i mišljenja da će izgradnja pomiranje pozitivno uticati i na ekonomski oporavak zemlje”, rekao je Poortman. On je dodao da služi na čast građanima Mostara i gospodinu Oručeviću što su priliku za obnovu iskoristili i okrenuli je u potpunu revitalizaciju ovog grada i zemlje. “Možemo mi skupa uraditi puno razvojnih projekata, ali projekat obnove Starog mosta je ono po čemu ćemo biti zapamćeni”, rekao je Poortman. Posebno emotivna dodjela nagrade je bila ona Jeremy Bowenu, reporteru BBC-a, koju je uručio mostarski komandant Esad Humo glavni sagovornik Bowenovog dokumentarca iz 1993. “Unfinished Bussines”, koji se u ratu se borio za mir u Mostaru, a danas u ime misije OSCE-a čuva mir u Ukrajini. Bowen je rekao kako je na današnji dan prije 24 godine bio na putu od Sarajeva prema Mostaru, u koji je došao pješice preko Jablanice. “Tada sam bio jako ljut, jer je to bio evropski rat, ljut što moja zemlja i druge zemlje ne čine apsolutno ništa da riješe stvar. Bio sam jako posvećen tome da ispistam šta se doista dešava, da to zabilježim, tako da ljudi sada ne mogu reći da nisu znali šta se dešavalo”, rekao je Bowen. Ističe da su za njega jako bitna bila svjedočenja pred Haškim tribunalom “Kao ratni reporter nailazite na trenutke kada je najgore u životu i ja zbog toga prije svega mislim da nam je u obavezi dokazati istinu. Za mene je bilo jako važno da svjedočim pred Haškim tribunalom jer su novinarski izvještaji koje smo radili bili dio dokaznog materijala protiv ljudi koji su optuženi za ratne zločine. To je doprinijelo tome da ja osjećam da je vrijedilo ovdje doći u ratu, i vidjeti kako su ljudi preživljavali i kako su se nosili sa užasnim uslovima”, kazao je Bowen. Međunarodna